IT Black White 2 - шаблон joomla Авто

Piše: Duško JOVANOVIĆ poslanik u Skupštini RCG (5. novembar 2000. "DAN")

U subotu 28. oktobra u nikšićkoj "Trebjesi" svečano je obilježena 104. godišnjica Nikšićkog piva.
Od tih 104, zadnje tri "Trebjesa" posluje u sastavu belgijskog "Interbrua".
Generalni direktor "Trebjese" Patris Dirik je tim povodom saopštio dramatične podatke, da je prodaja piva u septembru i oktobru ove godine za blizu 30 odsto manja nego u istom periodu prošle godine.


Kao glavni problem istakao je, nelegalan uvoz piva, koji je poprimio takve razmjere, da ga je Patris Dirik nazvao "unosnim i dobro organizovanim kriminalom".
Postavlja se pitanje, ko to sve organizuje, kada je i kontrola granica, i uvozni režim, pod potpunom kontrolom aktuelne crnogorske vlasti.
Da nije problem vezan samo za Pivaru i Nikšićko pivo potvrđuje, tri dana kasnije, Udruženje trgovine u Privrednoj komori Crne Gore.
Oni jasno i decidno saopštavaju.
"Ako se veoma brzo ne suzbije siva ekonomija i ne uspostavi tržište i normalan protok roba, mi ne možemo naprijed".
Naravno, u Privrednoj komori ne žele da upru prstom i kažu, ko nas je doveo do ove tačke, i da li nas, isti taj, može, sve da hoće, vratiti u legalne, tržišne, ekonomske kanale.
Podsjećanja radi, prije pune četiri godine, tadašnji predsjednik Vlade Republike Crne Gore, i svi potpredsjednici (Telaćević, Drljević, Vuković) imali su na stolu Predlog operativnih mjera za sprovođenje sive ekonomije u legalne kanale novčanog i robnog prometa.
Ovaj materijal, a čiji autor je bila Direkcija javnih prihoda, ostao je mrtvo slovo na papiru, zahvaljujući svjesnoj opstrukciji državnih organa izvršne vlasti Republike Crne Gore.
Zašto bi sada bilo drugačije.

***

Savjet za privatizaciju "obavještava" javnost da je Robna kuća u Baru prodata.
Istina, ne Robna kuća "Izbor" po kojoj je, na neki način, i Bar prepoznatljiv, već neka druga.
Za nju je izbrojano 742.801 njemačkih maraka.
Da je sreće, kao što nije, od tih sredstava bi se stvorili uslovi da se otvori jedno pedesetak radnih mjesta i uposli toliko radnika.
Ovako, kao i od svih "prodaja" i "privatizacija" do sada, korist će imati upravljačke strukture, kako države, tako i preduzeća.

***

Miodrag Vuković, predsjednik Izvršnog odbora DPS izjavio je za "Vijesti" da aktuelnoj crnogorskoj vlasti ne pada na pamet da federaciji vraća stečeni suverenitet.
Namjerno Vuković govori o stečenom, a zna da se radi, o otetom suverenitetu.
Jasno mu je da zvanična Crna Gora, nije nijednu federalnu nadležnost stekla, već otela.
Silom policije, i uz podršku međunarodne zajednice.
Sada je situacija kud i kamo drugačija.
Istina, policija je tu, ali bez podrške, one međunarodne.
Kao pravnik, Miodrag bi trebalo da zna.
Sve što se otme, mora i da se vrati.
Biće tako i sa federalnim nadležnostima.
Sa ili bez Miodraga.
Sa ili bez DPS.
Sa ili bez "koalicije".

***

Prvo su nam, svima bez razlike, naplatili sva zaostala dugovanja.
Onda su nam je poskupili.
Da bi nam je na kraju isključili.
Jednostavno, nema.
Nema kiše, nema uglja, nema struje.
A, i šta će nam.
Kada je mrak, neka bude totalni.
Primjer nestašice struje je prvi slučaj gdje crnogorskoj vlasti, nedostaje Slobodan Milošević.
Da je sreće, i Sloba na vlasti, u trenucima restrikcije rastao bi bijes građana Crne Gore prema njemu, za aktuelnu crnogorsku vlast jedinom mogućem krivcu za našu neza vidnu strujnu situaciju.
Ovako, vlast ćuti i gleda u nebo.
U Crnoj Gori se pripremaju svjetski projekti i investicije: Tunel "Sozina", most "Verige", svjetski trgovinski centri, zaobilaznica oko Podgorice, novi aerodrom.
Međutim, NEMA STRUJE.
Crnogorska privreda se upravo bila "razmahnula", "raspojasala" i "zahuktala".
Međutim, NEMA STRUJE.
Podsjećanja radi:
Za četiri Hidroelektrane već je raspisana međunarodna licitacija.
Za ovaj posao vlada veliko interesovanje stranih investitora, tako da je već 12 inostranih kompanija otkupilo kompletnu dokumentaciju, što znači da su ozbiljno zainteresovani za ovaj posao.
Završen citat.
"Pobjeda": 26.10.1997. godine.
Ili:
"Prvi "filter" ponuda za izgradnju Hidroelektrana na Morači. U konkurenciji četiri kompanije.
Od sedam kompanija koje su se prijavile na "predkvalifikacioni" konkurs, četiri, po ocjeni komisije za pregled i obradu ponuda, ispunjavaju uslove da učestvuju na predstojećoj licitaciji. Konačan izbor izvršiće koordinacioni odbor na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Bez komentara

***

Uporedo sa ovom crnogorskom elektro situacijom saznajemo (iz štampe) da je Upravni odbor Televizije Crne Gore usvojio plan za iduću godinu.
Da bi Crnogorci i iduće godine gledali "PRVI" i "VAŠ TREĆI", pa u njima i "ĐE SU" i "ŠTO ČINE", pa "VIĐI OVO" i "VIĐI ONO", potrebno je prikupiti nekih 31.500.000 (slovima: tridesetjedanmilionpetstohiljada) maraka.
Istina, od toga šest miliona bi Radio- televizija Crne Gore "sama zaradila", a ostatak, sitnih 25,5 miliona maraka, bi trebalo da im izglasaju poslanici u Skupštini Republike Crne Gore kroz Budžet za narednu godinu.
Sada se tu već nešto ne slaže.
Ukoliko nema struje, nema ni televizije.
Istina, ukoliko gostuje ON, i na "prvom", i na "vašem trećem", onda će restrikcija (tih tri sata) biti ukinuta.
Ali tri sata televizijskog programa ne mogu da koštaju 25 miliona.
Moraćemo da se odlučimo.
Ili struja ili televizija.
Šta nam je važnije.
Jedno je sigurno. Para u budžetu i za jedno i za drugo neće biti.

***

Crnogorski "samostalni" sindikat je saopštio da je cijena oktobarske potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, u Crnoj Gori iznosila 566,06 njemačkih maraka.
Prije godinu dana, a kada je njemačka marka kao paralelno sredstvo plaćanja "uvedena" u Crnu Goru, ista potrošačka korpa je "koštala" 382,85 maraka.
Znači, za godinu dana "nezavisne, konvertibilne valute", cijene su u Crnoj Gori "skočile" za 50 odsto, sve to bez štampanja novca.
Naravno, "samostalni" sindikat se "borio", i "izborio", sa Vladom Republike Crne Gore da minimalna cijena rada za oktobar bude 80 maraka.
Za te pare, svi mogu da natoče po jedan rezervoar goriva.
Šta možemo.
Svjetske cijene su takve.
Sa "uspravnima" "uspravno" u "uspravnu" budućnost, sa 80 maraka mjesečno, ili tri marke dnevno.
Da živimo bolje.